Sadnice borovnica

Borovnica u divljem stanju raširena je po bukovim ičetinarskim šumama, odnosno svuda gde je zemljište kiselo. Razmnožava se izdancima iz kolena. Plod je okrugla bobica do deset milimetara, tamno plave boje, pokrivene sivkastim pepeljkom.  Borovnica ima tanku pokožicu, sočno, kiselkasto i aromatično meso. Sadrži velike količine vlakana, organskih materija, vitamina, minerala, tanina i boja.

Plodovi se suše, troše se u svežem stanju ili prerađuju u sokove,kaše i voćne koncentrate.

Rodi do dva vagona po hektaru, pa spada u voće sa visokim rentabilitetom.

Osnovna podela borovnica je na visokorastuće i niskorastuće. Razmnožavanje borovnice vrši se vegetativno, odnosno zrelim i zelenim reznicama i rizomima. Za gajenje borovnica su najbolji položaji sa visokom vazdušnom drenažom, koji nemaju prirodnih prepreka da spreče oticanje hladnog vazduha. Borovnica rađa posle druge godine po sađenju. Najkrupniji plodovi dobijaju se na bujnom drvetu.

Orezivanje je praktično svedeno na proređivanje. U prvoj godini režu se letorasti, dok se u punom zrenju orezuje staro drvo, proređuje se i održava ređa kruna. Plodovi se razvijaju na prošlogodišnjim grančicama( letorastima).Rezidba borovnice se ne obavlja do treće godine starosti a onda se samo vrši proređivanje letorasta od prošle godine.

Ako pripadamo reonu sa ranim jesenjim mrazevima, sadnje borovnice se obavlja u proleće. Znači pri sadnji treba izbeći mraz. Jesenja sadnja omogućava da biljka bolje uspostavi kontakt sa tlom i spremna dočeka nov vegetativni ciklus u proleće. Za gajenje borovnica su najbolji položaji sa visokom vazdušnom drenažom, koji nemaju prirodnih prepreka da spreče oticanje hladnog vazduha. Visoke letnje temperature združene sa sušom ne pogoduju rastu borovnice. Borovnica voli da ima duži period sazrevanja, jer zri od pedeset do devedeset dana, pa je plod kvalitetniji u rejonima gde su hladnije dani i svežije noći(brdsi do brdsko planinski) rejoni.

Borovnici treba obezbediti kontinuirano zalivanje, ukoliko nije tako reaguje karakterističnim crvenilom lišća.  Borovnica najbolje uspeva na lakim, dobro dreniranim i kiselim zemljištima.

Borovnica rađa posle druge godine po sađenju. Najkrupniji plodovi dobijaju se na bujnom drvetu.

Gaji se samo jedna sorta na zasadu jer to pojednostavljuje berbu i agrotehničke mere u proizvodnji borovnice.

Aronija - sibirska borovnica

Aronija - sibirska borovnica

Pogledaj
Duke ili Đuk

Duke ili Đuk

Pogledaj